Tok rata
Glavni frontovi i najkrupnije operacije 1914-1918. Ratne operacije u Prvom svejtskom ratu pocele su napadom Austrougarske na Srbiju i Crnu Goru i uspostavljanjem Balkanskog fronta. Odmah zatim, pocele su borbe i na zapadnom frontu,gdje su Njemci unaprijed planiranim operacijama, zeleli snaznim udarom da razbiju nedovoljno pripremljene francuske i engleske trupe i prisile ih na kapitulaciju. Posle toga bi se okrenuli preka istoku i u isto tako munjevitom pohodu savladale Rusiju.
Nemci su u pocetnoj fazi rata 1914. na Zapadnom frontu postigli znacajne uspehe. Oni su veoma smisljenim manevrom preko Belgije, ciju su teritoriju zbog veoma slabog " obezbjedjenja" lako pregazili jurisali preko gotovo nebranjene francuske granice i postizali velike uspehe. Prema planovima Nemaca (fon Slifen) trebalo je razbiti saveznicke polozaje na reci Marni, a zatim nastaviti prodor prema Parizu, zauzeti ga i diktirati uslove primirja.
Medjutim, vec na samom pocetku borbi (5 septembra 1914.) saveznici su organizovali snazan otpor i poslije nekoliko dana Nemci su se poceli povlaciti na polazne polozaje. Saveznicke snage su se na Marni stabilizovale i tako osujetile nemacke osvajacke namere, preuzimajuci inicijativu u svoje ruke. Bitka na Marni je imala prelomni znacaj za dalji tok operacija, pa cak i za ishod Prvog svjetskog rata Privremenom stisavanju Zapadnog fronta donelo je i to sto je Rusija otpocela veliku ofanzivu na Istocnom frontu kako bi pomogla zapadnim saveznicama. Ruske trupe su u snaznom naletu prodrle na teritorije Austrougarske i Nemacke;ime su prisilile nemacki generalstab da deo svojih trupa sa Zapadnog prebaci na Istocni front kako bi spasile istocne granice i pomogle Austrougarskoj. Rusi su 17. avgusta sa dve svoje armije presli granicu istocne Pruske i uspesno nadirali kroz neprijateljsku teritoriju. Usljed nesaglasenog komandovanja, Nemci su preuzeli inicijativu presli u protiv napad i izbacili Ruse sa svoje teritorije, nanijevsi im velike gubitke.Kraj 1914. pokazao je da je rat tek poceo i da ce dugo trajati.
Mada je 1915. bilo ofanzivnih operacija i na Zapadnom i na Istocnom frontu nista se znacajnije nije desilo. Englezi i Francuzi su pokucali da zauzmu Bosfor i Dardanele kako bi izbacili Tursku iz rata. Posto ovo nije uspelo antanta je organizovala novi front-Solunski.
Najzesce bitke odigrale su se 1916. na Zapadnom frontu. Cuvena bitka je kod Verdena u kojoj su obe strane pretrpile ogromne gubitke . Sile Antante su se stabilizovale, a nasuprot njima Centralne pocele da gube samopouzdanje i moc. Doslo je i do pomorskih bitaka, kod Jitlanda. Na istocnom frontu organizovana je velika ofanziva pod komandom ruskog generala Brusilova koji je u pocetku imao uspjehe ,ali je zatim zaustavljen, tako da se front na istoku opet stabilizovao.
1916. Rumunija ulazi u rat, ali u prvim borbama dozivljava neuspeh. Direktim angazovanjem SAD u ratu (1917.) sile Antante stekle su veliku prednost u ljudstvu i materijalu.1917. Grcka se direktno angacovala, a Solunski front postaje aktivan i opasan za Centralne sile. Italijani su pretrpeli tezak poraz i do kapitulacije Austrougarske nisu preduzimali nikakvu akciju. Na istocnom frontu Nemci su preduzeli ofanzivu i zauzeli ruska prostranstva ugrizivsi i sam Petrograd. Ali,ni ovaj uspjeh nije mogao da izmeni situaciju . Nadmocnost sila Antante osecala se sve vise i vise.
Pobeda Antante i mirovni ugovori.
Zbog teske situacije na drugim frontovima, Nemci odustaju od vojevanjea na Balkanu, prepustajuci ga Austrougarskim jedinicama. Uslijed razvoja situacije na Zapadnom frontu, Nemci traze primire s Antantom, sto u isto vrijeme cine i Austrougarska i Turska. Turska je potpisala kapitulaciju 30.oktobra, Austrougarska 3. novembra,a Nemacka 11. novembra 1918. godine.Konferencija je pocela 18. januara 1919. u dvorcu Versaj, kraj Pariza.
Glavni frontovi i najkrupnije operacije 1914-1918. Ratne operacije u Prvom svejtskom ratu pocele su napadom Austrougarske na Srbiju i Crnu Goru i uspostavljanjem Balkanskog fronta. Odmah zatim, pocele su borbe i na zapadnom frontu,gdje su Njemci unaprijed planiranim operacijama, zeleli snaznim udarom da razbiju nedovoljno pripremljene francuske i engleske trupe i prisile ih na kapitulaciju. Posle toga bi se okrenuli preka istoku i u isto tako munjevitom pohodu savladale Rusiju.
Nemci su u pocetnoj fazi rata 1914. na Zapadnom frontu postigli znacajne uspehe. Oni su veoma smisljenim manevrom preko Belgije, ciju su teritoriju zbog veoma slabog " obezbjedjenja" lako pregazili jurisali preko gotovo nebranjene francuske granice i postizali velike uspehe. Prema planovima Nemaca (fon Slifen) trebalo je razbiti saveznicke polozaje na reci Marni, a zatim nastaviti prodor prema Parizu, zauzeti ga i diktirati uslove primirja.
Medjutim, vec na samom pocetku borbi (5 septembra 1914.) saveznici su organizovali snazan otpor i poslije nekoliko dana Nemci su se poceli povlaciti na polazne polozaje. Saveznicke snage su se na Marni stabilizovale i tako osujetile nemacke osvajacke namere, preuzimajuci inicijativu u svoje ruke. Bitka na Marni je imala prelomni znacaj za dalji tok operacija, pa cak i za ishod Prvog svjetskog rata Privremenom stisavanju Zapadnog fronta donelo je i to sto je Rusija otpocela veliku ofanzivu na Istocnom frontu kako bi pomogla zapadnim saveznicama. Ruske trupe su u snaznom naletu prodrle na teritorije Austrougarske i Nemacke;ime su prisilile nemacki generalstab da deo svojih trupa sa Zapadnog prebaci na Istocni front kako bi spasile istocne granice i pomogle Austrougarskoj. Rusi su 17. avgusta sa dve svoje armije presli granicu istocne Pruske i uspesno nadirali kroz neprijateljsku teritoriju. Usljed nesaglasenog komandovanja, Nemci su preuzeli inicijativu presli u protiv napad i izbacili Ruse sa svoje teritorije, nanijevsi im velike gubitke.Kraj 1914. pokazao je da je rat tek poceo i da ce dugo trajati.
Mada je 1915. bilo ofanzivnih operacija i na Zapadnom i na Istocnom frontu nista se znacajnije nije desilo. Englezi i Francuzi su pokucali da zauzmu Bosfor i Dardanele kako bi izbacili Tursku iz rata. Posto ovo nije uspelo antanta je organizovala novi front-Solunski.
Najzesce bitke odigrale su se 1916. na Zapadnom frontu. Cuvena bitka je kod Verdena u kojoj su obe strane pretrpile ogromne gubitke . Sile Antante su se stabilizovale, a nasuprot njima Centralne pocele da gube samopouzdanje i moc. Doslo je i do pomorskih bitaka, kod Jitlanda. Na istocnom frontu organizovana je velika ofanziva pod komandom ruskog generala Brusilova koji je u pocetku imao uspjehe ,ali je zatim zaustavljen, tako da se front na istoku opet stabilizovao.
1916. Rumunija ulazi u rat, ali u prvim borbama dozivljava neuspeh. Direktim angazovanjem SAD u ratu (1917.) sile Antante stekle su veliku prednost u ljudstvu i materijalu.1917. Grcka se direktno angacovala, a Solunski front postaje aktivan i opasan za Centralne sile. Italijani su pretrpeli tezak poraz i do kapitulacije Austrougarske nisu preduzimali nikakvu akciju. Na istocnom frontu Nemci su preduzeli ofanzivu i zauzeli ruska prostranstva ugrizivsi i sam Petrograd. Ali,ni ovaj uspjeh nije mogao da izmeni situaciju . Nadmocnost sila Antante osecala se sve vise i vise.
Pobeda Antante i mirovni ugovori.
Zbog teske situacije na drugim frontovima, Nemci odustaju od vojevanjea na Balkanu, prepustajuci ga Austrougarskim jedinicama. Uslijed razvoja situacije na Zapadnom frontu, Nemci traze primire s Antantom, sto u isto vrijeme cine i Austrougarska i Turska. Turska je potpisala kapitulaciju 30.oktobra, Austrougarska 3. novembra,a Nemacka 11. novembra 1918. godine.Konferencija je pocela 18. januara 1919. u dvorcu Versaj, kraj Pariza.